Nakon pet godina priprema započeo je opsežan i vrlo složen projekt sanacije stijenskog masiva koji prijeti urušavanjem na gusto naseljeni stari dio grada Omiša. Ugroženo područje se proteže preko gotovo cijelog starog dijela grada Omiša u ukupnoj dužini od oko dva kilometra. Područje sanacije su predjeli Smokvice – Točilo, Pavao i Sveti Mihovil – Baučići. Fond za zaštitu okoliša i  energetsku učinkovitost u potpunosti financira investiciju sanacije, procijenjenu u iznosu od oko 30 milijuna kuna. Predviđeni rok za dovršetak sanacije je do proljeća 2018. godine. Projektno rješenje predviđa upotrebu više tehnologija sustava zaštite od odrona na sanaciji stijenske mase. Ovisno o pojedinoj mikrolokaciji, upotrijebit će se najpovoljnija tehnologija zaštite. Naime, već su u nekoliko slučajeva gromade stijenske mase teške i po nekoliko tona padale na grad, nasreću - nanoseći samo materijalne štete.

Aktivirano je klizište u selu Lopača u dolini Rječine kraj Rijeke. Dolina Rječine poznata je po brojnim klizištima u povijesti, a novo aktivirano klizište posljedica je velikih količina oborina. Naime, studeni 2016. godine je sa 486.9 mm kiše drugi najkišovitiji mjesec  i najkišovitiji studeni u povijesti riječkih mjerenja.

U tijeku su radovi na sanaciji klizišta Brački, Korenički i Monterići u Općini Bednja. Riječ je o teškim klizištima na nerazvrstanim cestama koja su uvelike otežala život lokalnom stanovništvu na način da su im otežala ili onemogućila prilaz domovima. Vlada RH za nositelja realizacije projekta sanacije klizišta odredila je Hrvatske ceste, a cijeli posao sanacije u ukupnoj vrijednosti, 2,224 milijuna kuna financirat će se iz namjenskih sredstava od 30 milijuna kuna koje je za te svrhe osigurao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Uz pedeset klizišta u Varaždinskoj Županiji, prioritet sanacije je dobilo najkritičnije klizište na Haliću u Općini Gornji Kneginec. Klizišta su nastala uslijed obilnih kiša, ali i guste naseljenosti i izgrađenosti na trusnom području.

Započeli su radovi na sanaciji klizišta Žudetići na ŽC 5209 od Ponte Portona do Vižinade. Na dionici dugačkoj 1,2 kilometra sanirati če se klizište dužine 200 metara nastala zbog povećanog dotoka vode iz viših dijelova koja natopljuje trup ceste. Sama sanacija tih klizišta izvesti će se izgradnjom odgovarajućeg drenažnog sustava i zamjenom materijala kamenim nasipnim materijalom. Vlada RH za nositelja realizacije projekta sanacije klizišta odredila je Hrvatske ceste, a sredstava za sanaciju klizišta osigurao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Dana 22. prosinca 2018. tsunami je pogodio zapadne obale Jave i južne obale Sumatre i uzrokova više od 400 poginulih, više od 1000 ozlijeđenih i više od 12.000 ljudi bez kuća. Tsunami je izazvan podvodnom erupcijom vulkana Anak Krakatau i podvodnim klizištem. Supervulkan Krakatau eksplodirao je 1883. godine i izazvao tsunami visok 36.6 m koji je usmrtio više od 36.000 ljudi. Otok Anak Krakatau (Sin Krakatau) nastao je uslijed vulkanske aktivnosti na mjestu starog vulkana.

Potres magnitude-6.7 earthquake zatresao je 6. rujna otok Hokkaido u Japanu i pokrenuo mnogobrojna klizišta. Prije potresa su otok zadesile velike kiše tajfuna Jebi, koje su natopile vodom vulkansko tlo. Najmanje jedna osoba je poginula i mnogobrojni su nestali.

Broj poginulih u muljnim tokovima u naselju Montecito, Ventura, California narastao je na 15 dok se 24 ljudi vodi kao nestalo. Muljni tokovi nastali su uslijed iznimno velikih kiša odnoseći materijal sa kosina prethodno opožarenih velikim požarima tijekom studenog i prosinca 2017. godine.

Velike količine oborina pokrenule su u subotu veliko klizište u Kirgistanu. Klizište je zatrpalo šest kuća u dijelu sela  Ayu u regiji Osh i usmrtilo 24 osobe od kojih devetero djece.  Mnogi spasioci su sudjelovali u spašavanju i evakuaciji zatrpanog sela. Četrdeset obitelji koje stanuju u blizinu klizišta je evakuirano u pomoćne šatore.  Od početka godine je u Ash regiji zabilježeno najmanje 25 klizišta koja su usmrtila šestero osoba.

Najmanje 273 osobe poginule su u muljnom toku u jugozapadnom kolumbijskom gradu Mokoa. Olujne kiše uzrokovale su pojavu muljnih i debritnih tokova. Radi se o najvećoj katastrofi koja je pogodila Kolumbiju nakon klizanja tla u kojem je 2015. godine poginulo 92 osobe u Salgaru.

3. regionalni simpozij o klizištima u Jadransko-balkanskoj regiji održan je u Ljubljani, Slovenija, od 11. do 13. listopada 2017. sa sudjelovanjem 70 učesnika iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Hrvatske, Italije, Makedonije, Srbije, Slovenije i Španjolske (www.geo-zs.si/ReSyLAB2017/). Slijedeći 4. regionalni simpozij o klizištima u Jadransko-balkanskoj regiji održati će se u Bosni i Hercegovini u listopadu 219. godine.

Hrvatska grupa za klizišta koja se sastoji od znanstvenika s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci proglašena je Svjetskim centrom izvrsnosti za umanjenje opasnosti od klizišta Međunarodnog konzorcija za klizišta za period 2017-2020 godine. Prof.dr.sc. Željko Arbanas izabran je za potpredsjednika za publikacije Međunarodnog konzorcija za klizišta International Consortium on Landslides (ICL) za period 2018-2020 godine.

U Ljubljani je od 29.05. do 02.06.2017. godine održan 4. World Landslide Forum Advancing Culture of Living with Landslides u organizaciji International Consortium on Landslides (ICL), međunarodne organizacije sa sjedištem u Kyotu, Japan, koja okuplja 72 organizacije iz 23 zemlje. Na Forumu je sudjelovalo preko 500 znanstvenika iz 51 zemlje. Znanstvenici s Građevinskog fakulteta u Rijeci i Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili su na Forumu ukupno 16 radova u koautorstvu i održali 6 prezentacija.

Znanstvenici se susreću sa poteškoćama u objašnjavanju postojana egotičnih biljaka i životinja na udaljenim oceanskim otocima. Posotje mnoga nagađanja poput oblanih poplava, međutim novo istraživanje sa Instituta za priordu i agrobiologiju sa Teenerfia predlaže kako su mega-klizišta uzorkovala plutanje šuma zajedno sa manjim životinjama i vrstama beskralježnjaka. U La Palmi su pronađeni žižci identični onima u dolini Orotova na više od 120 km udaljenom sjeveru Tenerifa. Ti žižci su nastanjeni na visinama većim od 700 metara nad morem pa teorija o obalnim poplavama ne stoji. Međutim, ogromno klizište površine 130 kvadratnih kilometara dogodilo se na sjeveru Tenerifa prije 600,000 godina i odnijelo biomasu sa površine Tenerifa na površinu Atlanskog oceana. Tako znastvenici objanjavaju da je izmjena biljaka, beskralježnjaka i životinja između otoka uzorkovana mega-klizištima koji su učestala pojava na vulkasnim otocima popust Kanarskih otoka čiji je pokretač seizmička aktivnost.

Od 11. do 13. listopada 2017. godine u Ljubljani (Slovenija) održati će se 3. regionalni simpozij o klizištima u jadranko-balkanskoj regiji, ReSyLab 2017 u organizaciji Slovenskog geološkog zavoda i Sveučilišta u Ljubljani. Cilj simpozija je okupiti članove ICL ABN (International Consortium on Landslides, Adriatic-Balkan Network) i ostale stručnjake i istraživače iz regije i izvan koji mogu doprinjeti temi simpozija. Osnovni cilj simpozija je osigurati stimulativan forum geotehničara, inženjera, profesionalaca koji se bave hazardom i rizikom d klizanja i njihovim utjecajem na društvo u jadransko-balkanskoj regiji i šire. Sudionici simpozija će moći prezentirati svoje članke o kartiranju, istraživanju, monitoringu, analizi i umanjenju klizišta te o istraživanjima o novim tehnikama analiza i rješenjima, u obliku usmene ili poster prezentacije. Zainteresirani sudionici su pozvani za slanje sažetaka od jedne stranice i 600 riječi koji se bave navedenim temamasve do 15. ožujka 2017. Detaljnije informacije o simpoziju mogu se pronaći na sljedećm linku.